Gracijan Biršić

Rođen:02.01.1935. (Koprivnica, Hrvatska)

Preminuo:11.06.2022. (Cugovec, Hrvatska)

Dob: 87

U subotu u Domu za starije i nemoćne osobe u Cugovcu, u 88. godini života, 71. redovništva i 64. svećeništva preminuo je fra o. Gracijan Biršić, član Hrvatske franjevačke provincije svetog Ćirila i Metoda.

Fra Gracijan je rođen 2. siječnja 1935. u Koprivnici, od oca Petra i majke Eugenije rođ. Pezdirc. Nakon djetinjstva i osnovne škole u rodnom mjestu, stupio je u Franjevačko sjemenište u Zagrebu. U novicijat Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda stupio je 18. srpnja 1950. u Vukovaru. Nakon godine novicijata, 19. srpnja 1951. položio je prve redovničke zavjete. Svečane redovničke zavjete položio je 23. rujna 1956. u Zagrebu, a za svećenika je zaređen 25. siječnja 1959. godine u Zagrebu. Filozofski i teološki studij završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu gdje je 1960. stekao licencijat (magisterij) iz teologije.

Nakon ređenja, svoju svećeničku službu obnašao je kao mladomisnik godinu dana u Samostanu sv. Franje u Zagrebu gdje je bio ispovjednik i gimnazijski profesor. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1961. diplomirao je Hrvatski jezik i književnost. Još kao student pripremao je građu za staroslavenski rječnik hrvatske redakcije u Staroslavenskom institutu Svetozar Rittig u Zagrebu. Nakon završetka studija predavao je staroslavenski jezik i književnost na Filozofsko-teološkom učilištu Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda u Samoboru i na Trsatu, kao i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Od 1966. do 1978. poučavao je na Franjevačkoj gimnaziji u Samoboru hrvatski jezik i književnost te filozofske predmete, a neko je vrijeme obnašao i službu direktora te ustanove.

Godine 1978. otišao je kao dušobrižnik u Australiju. Ondje je od samog početka sudjelovao u nastojanjima oko službenog priznanja hrvatskog jezika u školstvu i javnoj upotrebi u Australiji. Niz godina djelovao je kao nastavnik i stručni suradnik Središnjeg odbora hrvatskih etničkih škola (SOHEŠ) u Sydneyu, a nakon godine 1984. predavao je hrvatski jezik i književnost na Fakultetu modernih jezika Sveučilišta Macquarie u Sydneyu.

Osnivač je Središnje hrvatske knjižnice pri Hrvatskom katoličkom centru Summer Hill, a sudjelovao je i u izgradnji tamošnje crkve (1985), zgrade pastoralnoga centra u St. John’s Parku Hrvatski katolički centar sv. Nikole Tavelića (1987.), koji je vodio, te kapelice Gospe Trsatske (1991.). Na poziv ministarstva New South Walesa sudjelovao je u izradi nastavnog plana hrvatskog jezika za tzv. subotnju školu hrvatskog jezika, za koju je priredio i Hrvatsku čitanku – Croatian Reader (1979). Jedan je od osnivača Hrvatske znanstvene zaklade u Australiji i Novom Zelandu, kojoj je svrha čuvati i unapređivati sveučilišni studij kroatistike u Australiji.

U Australiji je ostao sve do 1999. godine, nakon čega se vratio u domovinu te biva namješten u Zagrebu na Kaptolu. Zatim je otišao u Samostan Osijek-Tvrđa gdje je služio od 2000. do 2008. godine. Nakon toga kratko je boravio u samostanima na Trsatu, Karlovcu i Požegi. Posljednju je službu obnašao u Rijeci na Trsatu nakon čega zbog bolesti i starosti biva smješten u Domu za starije i nemoćne – Stepinčev dom u Cugovcu gdje je ostao sve do svoje smrti.

Fra Gracijan Biršić napisao je više knjiga. Pisao je poeziju, književno-povijesne, književno-kritičke i lingvističke studije te putopise i polemike. Vrijedna je osobito knjiga “Marija – početak boljega svijeta” (Zagreb, 2005.) koju naziva u podnaslovu “Mala pučka mariologija”. Mogla bi se nazvati i hrvatskom mariologijom. Tu je i “Mala franjevačka galerija” (Rijeka, 2015.) koja se može uvrstiti u memoarsku literaturu. Svakako je osobit spomenar, zbirka uspomena. Osim toga, preveo je brojne tekstove s latinskoga, talijanskoga, francuskoga i slovenskog jezika. Šezdesetak njegovih prepjeva latinskih himana u stalnoj je upotrebi u hrvatskim izdanjima časoslova franjevačkog i karmelskog reda.


FOTO: ofm.hr

Nema upisa

Kako bi svojim korisnicima pružili što bolje korisničko iskustvo ova stranica koristi kolačiće (engl. cookies). Više o kolačićima saznajte ovdje